U prosincu 2015. godine Europska komisija pokrenula je Akcijski plan za potporu prijelazu na kružno gospodarstvo. Akcijskim se planom predlažu brojne mjere koje su trenutno u različitim stadijima provedbe. Te mjere uključuju izmijenjen zakonodavni okvir o otpadu, koji je krajem svibnja 2018. godine donesen na razini Europske unije. Europska strategija za plastiku objavljena je početkom 2018. godine, a nova pravila za tzv. plastične proizvode za jednokratnu uporabu ugovorena su krajem iste godine. Do kraja 2020. godine svaka država članica mora provesti nove zakone da bi ispunila zahtjeve izmijenjenih direktiva o otpadu. Mjere donesene tim direktivama, uključujući i takozvanu Direktivu o plastici za jednokratnu uporabu, uglavnom su usmjerene na ambalažu, a njihovo će prenošenje u nacionalna zakonodavstva zahtijevati dodatne mjere.
U okviru projekta MOVECO prepoznati su navedeni izazovi i nužnost poticanja prijelaza s linearnog na kružno gospodarstvo. Jasno je da se pristup kružnog gospodarstva mora uključiti u strateške dokumente nacionalnih i regionalnih tijela javne vlasti. Kao odgovor na ove potrebe, u sklopu projekta MOVECO razvijeni su Prekogranični planovi koji su pomogli poboljšanju političkog okvira i promicanju boljeg razumijevanja kružnog gospodarstva u dunavskoj regiji i unutar vlastite inovacijske skupine, kojoj pripadaju Hrvatska, Mađarska i Slovačka.
U ovom se Planu raspravlja o teritoriju triju država: Hrvatske, Mađarske i Slovačke, koje pripadaju istoj inovacijskoj skupini u sklopu projekta MOVECO. Ovaj plan analizira trenutno stanje i prikazuje nacionalno zakonodavstvo i empirijske podatke o ambalaži i ambalažnom otpadu, otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, te otpadnim baterijama i akumulatorima. Situacija se analizira kroz tri interesne skupine: dobavljače sekundarnih sirovina (subjekti za gospodarenje otpadom), naručitelje sekundarnih sirovina (proizvođači i distributeri) te kućanstva i poslovne potrošače.
U svrhu osnaživanja suradnje između zemalja i poticanja prijelaza na kružno gospodarstvo, ovim se Planom naglašavaju sličnosti unutar skupine. Sve tri zemlje suočavaju se sa sličnim problemima i izazovima u procesu prijelaza. Što se tiče subjekata za gospodarenje otpadom, unatoč postojanju ili nepostojanju sustava proširene odgovornosti proizvođača, Hrvatska i Mađarska suočavaju se s istim izazovom stalnih promjena u zakonodavnom i političkom okviru. Osim toga, sličnost Hrvatske i Slovačke pronalazimo u činjenici da se obje zemlje suočavaju s izazovima koji se tiču oporezivanja i kapaciteta subjekata za gospodarenje otpadom. Naknade za proizvođače i distributere predstavljaju pak zajednički izazov Hrvatske i Mađarske. Što se tiče kućanstava i poslovnih potrošača, sve tri zemlje suočavaju se s izazovima sustava za gospodarenje komunalnim otpadom na lokalnoj razini. U Planu se predlažu mjere i aktivnosti za prevladavanje tih izazova.
Osim razvijenog Prekograničnog plana za Hrvatsku, Mađarsku i Slovačku, u sklopu Projekta razvijena su još dva Plana: Plan za skupinu kojoj pripadaju Austrija, Njemačka i Slovenija te Plan za skupinu koja uključuje Bugarsku, Rumunjsku i Srbiju.
Projekt sufinancira Europska komisija kroz program Interreg, Danube Transnational Programme (ERDF, IPA).